NEW
YORK - Stručnjaci s Državnog sveučilišta Arizona već su
prije pokazali da se igraći, dok trče nastojeći uhvatiti
loptu, upravljaju slikom lopte koja se kreće pravocrtno
u odnosu na pozadinu. Nakon pokusa s psima, Dennis M. Shaffer
i njegovi kolege zaključili su da i oni koriste istu instinktivnu
aritmetiku te da ta sličnost može ponuditi odgovore na pitanja
o instinktu i učenju, piše "New York Times". Ni
psi ni igraći baseballa tehniku ne koriste svjesno. Njihov
mozak jednostavno upija sliku pokretne mete, a potom obavi
trenutne kalkulacije kako bi procijenio potrebnu brzinu
i smjer u svakom trenutku te u skladu s tim i reagirao.
Jo? prije osam godina u časopisu "Science" znanstvenici,
medu kojima i dr. Shaffer, napisali su da njihov tzv. pravocrtni
model ili LOT (Linear Optical Trajectory - linearna optička
putanja) bolje objašnjava mehaniku hvatanja lopte od prijašnjeg
modela koji je tvrdio da igraći određuju smjer držeci sliku
loptice u vidokrugu u konstantnoj brzini. Novi model, navode
stručnjaci, objašnjava zašto se igraći kreču u luku, a ne
ravno prema loptici. Kako bi utvrdili funkcionira li novi
model i kod drugih vrsta osim čovjeka, kao i za složenije
putanje od one koju dobiva loptica, Shaffer i njegovi kolege
proučili su kako pas hvata frizbi. Oni su na pokusnoga španijela
pričvrstili malu kameru koja je snimala svaki trenutak kretanja
frizbija kako ga je vidio pas Romeo. Snimci su pokazali
da je pas dosljedno primjenjivao pravocrtni LOT model. Kad
je frizbi u letu promijenio pravac, pas kao da je preustrojio
navigacijski sustav te nastavio pratiti frizbi duž nove
ravne crte. Za mnoge životinje praćenje cilja kroz prostor
više je od sporta. Sposobnost šišmiša, pčela, muha ili riba
da presretnu ili izbjegnu predmete u kretanju može biti
pitanje opstanka. Znanstvenike, zapravo, zanima je li strategija
navigacije rezultat evolucije ili iskustva. Zasad nema definitivnog
dokaza koji bi potvrdio imaju li organizmi.
|
|