Još od XIV stoljeća u Škotskoj su postoje dvije varijante ovčarskog psa: jedna sa dugom a druga sa kratkom dlakom, od kojih su direktno nastale aktualne rase kolija. Collie sa dugačkom dlakom je najpoznatiji, posto je Lassie, filmska zvijezda, uveliko doprinijela popularizaciji te rase.
Prvi Koli klub je osnovan 1881. godine i izdao je kratak standard pasmine. Smatra se da se od tada izdvajaju kratkodlaki i dugodlaki koli kao tip s dužim nogama, užom glavom (gubicom) i bogatijom dlakom (dugodlaki koli).

Porijeklo naziva ovog psa je kontroverzno. Neki misle da dolazi sa sjevera i da je nastao od rijeći coal (ugalj), posto je crna boja nekad bila dominantna boja dlake kolija. Drugi pronalaze porijeklo u činjenici da je pas čuvao ovce pod nazivom colleys. A ime možda dolazi i od collar (okovratnik) jer Collie ima veoma lijep okovratnik bijele dlake. Početkom XIX stoljeća, Collie sa grubom dlakom, neadekvatno nazvan, jer danas ima svilenkasti i nježnu dlaku bio je veoma rasprostranjen u Velikoj Britaniji, naročito na jugu škotske. Nije ličio na današnjeg kolija. Manji rastom, imao je kraću i grublju dlaku. Tijkom pedesetak godina, ovaj pas, kojeg su do tada odgajali empirijski sa jedinim ciljem da se od njega stvori dobar ovčarski pas, koji će se dobro prilagoditi okruženju, doživio je promjene koje su profinile i poboljšale njegov izgled. Tako se najzad došlo do toga da je stvoren taj elegantni ovčar, koji će malo po malo napustiti pašnjake i postati salonski pas.

Dugodlaki škotski ovčar je prvi puta postao moderan pas na kraju prošlog stoljeća - za toga prvaka u ljepoti tada je trebalo izbrojati 20 000 maraka u zlatu. Nakon velikog zanimanja počeo je masovan uzgoj, a istovremeno s tim nekontrolirana i nesistematična križanja.